Kona-ba Greater Western Sydney

Greater Western Sydney (GWS) iha populasaun ida ne'ebé iha kresimentu lais liu no diversifikadu liu iha Australia. Rejiaun ne'e mós apresenta rai ruráis no agríkolas, no mós área signifikativas parkes nasionáis nian, parkes kampismu nian no kadalak bee nian ne’ebe lekar iha neba.

GWS rejiaun boot ida ne'ebé kompostu husi área governu lokál hamutuk 14 ne'ebé hahu hosi distritu komersial vibrante Parramatta nian iha leste, to'o periferia peri-urbana Windsor nian iha parte norte no Campbelltown iha parte súl, to'o Blue Mountains iha parte oeste.

Besik 33% populasaun GWS imigra ba Australia no rezidentes sira iha neba representa 50% nasaun sira iha mundu tomak. Rejiaun ne'e mós nu'udar uma nain ba populasaun aborígene bo’ot liu iha NSW.

GWS rekoñesidu nu'udar área ida ne'ebé iha importánsia nasional kressente. Maski, nu'udar populasaun ida ne'ebé aumenta lais liu iha Australia, nia enfrenta dezafius únikus sustentabilidade nian asosiadu ho ambiente ida ne'ebé desenvolvimentu lao lalais.

Rai-na'in

Ema kostumeiru orijinál husi Rejiaun Greater Western Sydney mak povu aborígene Bidjigal, Cabrogal, Darkinjung, Dharawal, Dharug, Gundungura, Gweagal no Tharawal. Evidénsia sujere katak ema rai-na’in Australianu sira moris ho forma sustentavel iha rejiaun ne'e maizumenus tinan 30,000 ona. Metodu agrikultura no hortikultura nian inklui kuda-rai, hakail ikan no kontrola sunu rai, atu fasilita ai-horis foun no hodi kasa balada fuik. Sunu rai beibeik enkoraja ai-horis moris atu nuné bele hasa'e populasaun espésie balada fuik nian hanesan kanguru.

Kolonizasaun Europeia to’o iha tinan 1788, maibé ida ne’e iha impaktu boot ba povu rai-na’in Australia nian. Inisialmente sira lori moras oioin tama hanesan sarampu no varíola ne'ebé hamate populasaun lokál. Espansaun kolonizasaun Europeia, signifika katak sira hamoos rai barak bo’ot hodi halao agrikultura, no estragra fonte ai-han aborígenes nian. Fatores hirak ne'e hamutuk halo rai-na’in sira hirus kolonus britaniku sira halo sira iha konfrontus violentus. Povu rai-na’in sira laiha kbi’it hodi hasoru kilat musan no armamentu kolonus sira nian nune’e sira tama no hadau povus rai-na’in sira nia rai.

Kolónia Britânika ba Federasaun

First Fleet kolonus britânikus nian to’o iha Sydney Cove iha loron 26 Janeiru 1788. Matan foun hirak ne’e lakleur deskobre katak rai ne'ebé hale'u Sydney Cove kiak no la adekuadu ba agrikultura. Misoens esploratorias hodi buka rai di'ak liu konsentra inisialmente ba liu oeste iha rejiaun Parramatta nian.

Bainhira britânikus sira koloniza Australia, governu koloniál ne’e reklama rai hotu ba estadu. Governador sira ne'ebé truka malu iha New South Wales iha autoridade atu fo konsesaun rai ki'ik ba ema ne'ebé kolonus, soldadus no antigus kondenadus sira ne'ebé livre. Iha fulan Fevereiru 1793, sira estabelese área Auburn hanesan kolonizasaun agrikultura livre ba dala-uluk, no iha tinan sanulu sira estabelese areas seluk tan iha parte Ocidental Sydney nian, liu ba to’o iha oeste neba hanesan Nepean River no Penrith.

Hahu husi tinan 1820 mai mak sira promove Australia hetan promosaun hanesan rai ida ho oportunidades ba kolonus sira. Molok sékulu XIX ramata, Governu New South Wales nian rekoñese importánsia ekonómika agrikultura nian ba kolónia hodi estabelese Kolejiu Agriltura Hawkesbury (Hawkesbury Agricultural College) hodi proporsiona aprendizajen formál ba agrikultóres no traballadores agrikulas sira seluk. Ikusmai rejiaun Hawkesbury hetan reputasaun nu'udar Sydney nia manko alimentar. Kolejiu ne'e servi hosi tinan 1891 to'o 1989 ne'ebé formalmente incorpora tiha ba Unisersidade Western Sydney.

Federasaun Australia nian akontese iha 1 Janeiru 1901 bainhira kolónias britânikas nain neen New South Wales, Victoria, Queensland, South Australia, Western Australia no Tasmania hamutuk hodi forma Commonwealth of Australia.

Desenvolvimento Urbano no Imigrasaun Pós-Funu

Dezenvolvimentu rezidénsial signifikativu ida akontese iha Western Sydney durante dekada 1950 no 1960, tanba imigrasaun ne'ebé akontese pós Segunda Guerra Mundial “Funu Mundial II”. Area sira hanesan Liverpool uluk sidade satélite ida ho ekonomia agríkula nakfila a’an ba subúrbiu ida iha liur área metropolitana Sidney nian, bainhira espansaun urubana kontinua ba liu oeste. Iha dekada 1960 no 1970, migrasaun Sudeste Aziatiku nian hanesan rezultadu hosi Funu Vietnam transforma tiha área Cabramatta nian ba komunidade Aziatika vibrante ida.

Iha tinan hirak liu ba ne’e, ema imigrante no refujiadu sira ne'ebé mai hela iha Western Sydney kontinua nafatin hariku no transforma área ne’e. Ohin loron Western Sydney mak rejiaun multikultural liu iha Australia. Iha Area Governu Lokal Fairfield (LGA) nian deit, ema koalia lian 70 resin.

Blue Mountains

Hatur a’an hela iha oeste Sydney, Blue Mountains, rejiaun foho lolon espetakular ida World-Heritage nian ne'ebé halo fronteira ho periferia metropolitana Sydney nian. Molok kolonizasaun europeia tama, povu aborígene sira tur iha rai ne'e hanesan sira nia uma sazonal hodi preserva ambiente naturál nunee hodi hasai de'it buat ne'ebé sira presiza.

Hafoin kolonizasaun europeia Sydney nian, Governor Phillip in 1788 tau área ne'e nia naran Carmarthen no Lansdowne Hills maibé abu-abu suar ne'ebé hale'u área ne'e halo sira lakleur muda tiha naran ne’e ba Blue Mountains.

Uluk liu konsideradu intransitáveis, europeus sira ne'ebé mak konsege hakat liu kordilleira ne’e mak esploradores Blaxland, Wentworth no Lawson, iha tinan 1813. Kolonizasaun ne’e kontinua lao nei-neik iha tinan hirak tuir 1800 nia laran, liu-liu bainhira sira hetan osan-mean besik neba no mos tanba liña ferroviária osidental loke iha neba. Iha dekada 1880 nia rohan, Blue Mountains sai ona fatin turizmu ida ne'ebé haburas ba dadaun. Rejiaun ne'e hetan kreximentu signifikativu iha era pós-funu no bainhira empregu/servisu aumenta iha Sydney Osidental ne’e enkoraja traballadores sira ba mai no hela iha neba. Eventualmente, periferia Osidental Sydney nian tama to’o kontrafortes urbanus Blue Mountains nian, hodi halo área ne'e sai parte rejiaun GWS nian.

Ho ninia kordilleira deslumbrante, foho lolon naruk fatuk-kadesan nian, dolok oan ne'ebé nakonu ho ai-laran buras, ohin Blue Mountains kontinua nafatin hanesan destinu turístiku popular ida no mós hela-fatin ba komunidade artística diversificada no vibrante ida.

Dalan ba Futuru

GWS rejiaun boot no dinámiku ida, ne'ebé iha kreximentu urbanu forte no ho komunidade diversifikada ida. Entre ema Australianu nain 11 nain 1 hela iha GWS no preve tiha ona katak sei atinji tokon 2.5 iha 2031. Tan ne’e rejiaun ne'e hasoru destintus dezafius ko-ba sustentabilidade asosiadu ho rejiaun peri-urbanu, multi-kultural ida ne'ebé desenvolvimentu lao lalais.

Demanda rai nian atu halao dezenvolvimentu no aumentu populasaun nian ameasa la'ós de'it ai-laran naturál maibé indústria ai-han lokal mos. Asuntu sira hanesan tranzisaun ba ekonomia ida ho karbonu ki’ik, dezenvolvimentu infraestrutura sustentavel, protesaun seguransa ai-han no agrikultura no konservasaun ambiente ne'e importante tebes ba dezenvolvimentu kontinu rejiaun úniku ida ne'e nian.