Kona Ba Timor-Leste

Timor-Leste mak nasaun illa sorin ida ne'ebé lokaliza maizumenus kilómetru atus lima hosi parte norte Australia nian. Riku iha kultura tradisionál Timor-Leste kuaze livre hosi turizmu. Paizajen sagradu nakonu ho furak naturál oin-oin hosi resife koral iha tasi to'o ai-laran tropikal no kadeias boot foho nian. Maske nunee, kolonializasaun, okupasaun no funu nia ai-fatin husik hela folin todan ida ba nasaun foin-sa'e ne’e. Iha tinan 2002 Timor-Leste sai hosi akudesan ba estadu independente dahuluk iha sékulu XXI. Iha tinan hirak tuir ne'e Timor-Leste halo ona progresu boot, maibé nu'udar nasaun kiak liu iha Sudeste Aziatiku, nasaun ne'e sei hasoru obstákulus barak.

Reinos Antigos

Ilha Timor nian iha istória no kultura riku tebes ne'ebé dezenvolve iha tinan atus ba atus nia laran. Evidensia arkeolojika sujere katak ema hela ona iha neba tinan 40,000 liubá. Migrantes tuir malu ne'ebé mai husi Azia no Melanezia, hela iha neba no sira lori agrikultura ba rai-nain orijinál sira ne'ebé kasador no rekollador. Ho tempu, Timor fahe-an ba reinu ki'ik lubuk ida ne'ebé rajas ka liurai sira mak ukun.

Kolonizasaun

Hahu iha sékulu XVI Europeu sira hahú to'o iha illa ne'e tanba iha neba ai-kameli barak. Timor Osidental hetan kolonializasaun hosi rai Olanda, no Timor Leste sai kolonia Portugeza ida ne'ebé koñesidu hanesan Timor Português. Portugal nia ukun esplorativu no neglijente tebes, durante tinan 400 iha de'it investimentu uitoan iha infraestrutura, saúde no edukasaun. Maski nunee, misionáriu koloniál sira hatama fé katóliku, tanba portugés sira preokupa barak liu ho komérsiu iha rejiaun kosteira Timor nia. Moris tradisionál no fiar animistas Timor-oan sira mak prátika liu durante Portugal nia ukun tomak.

Segunda Guerra Mundial

Durante Segunda Guerra Mundial, Aliados sira (Australianu no Olandes), okupa Timor no halo funu maka'as kontra forsa Japones nian. Nuudar kolonia Portugeza, povo Timor sira téknikamente neutru, maski Timor-oan barak oferese apoiu ne'ebé salva Aliado sira nia vida bainhira sira tenta atu sobrevive kondisaun ai-laran nian. Balu kaer kilat no funu hamutuk ho australianu sira. Timor-oan barak mak Japones sira oho tanba sira fó asisténsia ba Aliados sira. Molok funu ramata, Portugal fila fali ba ukun Timor Português.

Indonesia Nia Okupasaun

Hafoin rejime fasista iha Portugal monu iha tinan 1974-75, governu foun hahú halo deskolonizasaun ba kolonia sira. Timor-Leste deklara ninia ukun rasik a’an iha 28 Novembru 1975. Loron sia liu tiha, Indonesia invade hodi deklara Timor-Leste ninia vigésima sétima provínsia. Durante tinan 24, Timor-oan sira halao funu guerrilla ho apoiu husi rede klandestina ba ukun rasik an. Funu ne'e afeta maka'as povu Timor-Oan hotu nia moris. Taka ba mundu iha liur, populasaun tomak sofre agresaun brutál no krueldade oioin hosi militár Indonesia sira. Estimativa konservadora, hatudu katak 30% populasaun mate durante konflitu ne’e. Iha tempu okupasaun Indonesia nian Igreja Katolika sai hanesan defensór forte no ativu povu Timor-Leste nian no defensór influénte ida ba u’kun rasik a’an. Tan ne’e, populasaun sarani katóliku sa'e husi 25-30% iha 1975 ba 90% resin iha dekade 1990 nian.

Pontu Situasaun Nakfila

Ponto de virangem ida mosu iha tinan 1991 bainhira forsa Indonesia tiru hasoru demonstrasaun pasífiku ida iha Cementerio Santa Cruz iha Dili. Prosisaun ne'e atu fó onra no mos atu protesta hasoru Sebastiao Gomez nia mate, estudante joven pro-independénsia ida ne'ebé militár Indonesia sira oho. Iha masakre ne'e ema na'in 200 resin mak mate. La hanesan ho atrosidades seluk ne'ebé sira komete durante okupasaun, ida ne’e iha observador internasionál sira ne'ebé testemuñu hotu. Video ida Max Stahl nian kona ba masakre ne'e ne’ebe hasai subar hosi Timor kapta atensaun internasionál no hamoris fila fali asaun iha mundu tomak ba kauza rezisténsia Timor-Oan sira nian kontra okupasaun Indonesia.

Referendu no Ukun Rasik A’an

Tanba presaun internasionál maka'as, Indonesia nia Prezidente Habibie, autoriza referendum ida ne'ebé Nasoins Unidas mak superviziona kona ba futuru Timor-Leste nian atu hala'o iha 1999. Maski militár Indonesia no milísia lokál, ne'ebé sira fo kilat no treinu, hala’o intimidasaun no violénsia oioin, povu Timor barak liu mak vota ba ukun rasi a’an. Iha retaliasaun, milísia ne'ebé simu apoiu husi Indonesia, hala’o kampaña sistemátiku violénsia no terrorizmu nian hodi oho ema rihun ida resin apoiantes ukun rasik a’an nian, obriga besik 75% populasaun desloka no estraga 75% infraestrutura iha rai laran. Forsa internasionál ida ba manutensaun dame, ne'ebé Australia lidera, finalmente obriga militár Indonesia no milísia lokál sira sai no nasaun ne'e fila fali ba estabilidade. Autoridade Nasoins Unidas nian (UNTAET) mak ukun to'o fulan-maiu tinan 2002 bainhira Republika Demokratika Timor-Leste finalmente hetan rekoñesimentu nu'udar estadu independente ida.

Krize

Tinan hirak dahuluk ukun rasik a’an nian ne'e difisil ba Timor-Leste. Nasaun foun ne'e literalmente tenke harii an hosi zero. Dame kotu iha tinan 2006-07 durante períodu ida ne'ebé hanaran Krize. Krize ne'e mosu tanba disputa internu militár nian hamutuk ho tensaun entre Loro-sae no Loro-monu. Ne’e hamosu manifestasaun bo’ot no violénsia “gangs” sira nian iha kapitál Dili, desloka ema rihun 150,000 resin, ema atus rua mate no forsas internasionál manutensaun dame fila fali ba.

Dalan ba Futuru

Iha dekada liu ba ne’e Timor-Leste halo ona progresu lais. Iha ona eleisaun pasifikas balu, no Forsa Estabilizasaun Internasional ne'ebé Australia lidera sai tiha ona hanesan no misaun manutensaun dame Nasoins Unidas nian mos sai tiha ona. Maibé, sei iha dezafius signifikativus iha area saúde, edukasaun, empregu, empoderamentu ba feto no atu harii dame. Kontra probalidades hotu, maibé, ema Timor-oan sira-nia laran diak, reziliensia no determinasaun atu hadi'a sira nia nasaun, kualidades hirak ne'ebé fó dalan ba nasaun ki'ik ne'e hodi manán funu ba ukun rasik a’an, kontinua fó inspirasaun no lian universalmente.